Dragi moji,
Pošto sam baš rešila da ovu šećernu problematiku dovedem do kraja, za početak teoretski, mislim da je značajno proučiti malo i glikemijski indeks ( GI ).
Glikemijski indeks ( GI ) ima naravno svoju definiciju, a ja bih ga opisala kao broj koji nam pokazuje koliko brzo određena namirnica nakon što je pojedmo poveća nivo šećera u krvi.
Naime, ista vrsta ugljenih hidrata, sadržana u dve različite namirnice, uopšte ne mora imati isti GI i isti uticaj na povećanje nivoa šećera u krvi.I najčešće i nema.
Na GI utiče struktura i oblik namirnice, način obrade, način pripreme. Na primer, beli hleb ima GI 70, a barena testenina od belog brašna samo 41.
Ja sam odlučila da malo ispratim ove podatke, jer sam već pisala da želim da izbegnem nagle skokove i padove šećera u krvi.
Mogu se naći tabele GI na raznim mestima, ja bih predložila da ovde pogledate http://www.montignac.com/en/search-for-a-specific-glycemic-index/ ili ovde http://www.glycemicindex.com
Ako je GI < 50 – nizak glikemijsi indeks
GI 50-70 – umeren glikemijski indeks
GI > 70 – visok glikemijski indeks
Pošto sam pregledom tablica ustanovila da su ove najukusnije namirnice ( naravno 🙂 ) najvišeg GI , obradovala me je informacija da se ukupan GI celog obroka može smanjiti.
A to radimo tako što kombinujemo ove ,,rizične” namirnice sa namirnicama bogatim proteinima i mastima u okviru istog obroka i tako usporavamo varenje, a samim tim i povećanje šećera u krvi.
Ali, da je bareni paškanat na vrhu liste sa GI 97, nisam mogla da poverujem.Očekivala sam neku finu mlečnu čokoladu ili karamelu. A bareni paškanat bih pojela bez razmišljanja i pomislila da sam unela nešto skoro kao vazduh.
A zatim još iznenađenja- barena šargarepa GI 92, krofna pržena u ulju 75, a čokoladni mafin 46?
Jasno je da je ovde reč i o količini koja se unese, pa je izmišljen i novi pokazatelj- glikemijski load ( glikemijsko opterećenje) – GL koji pokazuje koliko će se brzo određena vrsta ugljenih hidrata pretvoriti u u šećer, a uzima u obzir i GI. E to nam pokazuje da je i gramaža onog što smažemo bitna.
Evo formule :
GL = GI/100x net g
Ako je GL 1-10 – niži GL ( sporo se pretvara u šećer )
GL 11-19 – umereni GL
GL >19 – viši GL ( brzo se pretvara u šećer )
Ovo je komplikovano, prava primenjena matematika i hemija, ali može biti značajno za osobe sa dijabetesom.
Ja ću pratiti samo GI i to radi sticanja nekog utiska o namirnici, a konkretno, probaću dve stvari:
♦ da ne uzimam na prazan stomak namirnice visokog GI
♦ da namirnice visokog GI zamenim namirnicama nižeg GI
♦ da ubacim u ishranu više namirnica niskog GI ( sočivo, pasulj, jabuke, čak i punomasni sladoled 🙂 )
Do razmišljanja o glikemijskom indeksu i čitave ove želje za ,,skidanjem sa šećera ” sam došla kada sam rešila test nutricionistkinje Dr.Denise Mortimore.Upitnik je bio o tome koliko nam je stabilan šećer u krvi, a privukla me slika čovečuljka koji gricka nešto pred spavanje ( koji liči na mene,a njegova navika je simptom loše regulacije šećera u krvi, kao i buđenje u toku noći zbog osećaja gladi ). Na skoro sva pitanja sam pozitivno odgovorila, što je dalo mnooogo loš rezultat, pa reših da se iskontrolišem 🙂
Puno slatkih pozdrava!
Pingback: Test o nivou šećera u krvi – nazad na početak | zdrava klopica